Uravnoteženi državni budžet, u kojem prihodi premašuju rashode, a građani su zadovoljni vladinom socijalnom politikom, nedostižni je ideal. U stvarnosti, budžetski deficit i javni dug su mnogo češći.
Francuski budžetski deficit, tj. višak rashoda nad prihodom u maju 2012. iznosio je 5 325 milijardi eura ili 5,2%. Tokom predizborne kampanje, predsjednik države socijalista François Hollande obećao je riješiti ovaj problem bez pribjegavanja ozbiljnim rezovima socijalnih programa. Pored toga, govorio je o potrebi podrške srednjoj klasi i ulaganja u kulturu i obrazovanje. U skladu s tim, imao je samo jedan put: povećanje poreza na dohodak najbogatijih građana zemlje.
A 19. jula 2012. godine, ministar proračuna Jerome Cayuzak najavio je da će od 2013. godine građani čiji godišnji prihod prelazi milion eura plaćati porez od 75%. Ova mjera pomoći će smanjiti jaz u prihodima između najbogatijih i najsiromašnijih francuskih građana i smanjiti socijalne tenzije. Povećanje poreza nepopularna je odluka, a ministar je utješio bogate Francuze, naglasivši da je to privremena mjera. Dizajniran je za 3 godine. Za to vrijeme blagajna će dobiti oko 7 milijardi eura.
Pored toga, vlasnici imovine veće od 1,3 miliona eura morat će platiti jednokratnu naknadu. 1,1 miliona evra trebalo bi da donese rast poreza na dohodak i dividendi koje plaćaju korporacije. Vlasti ne isključuju mogućnost povećanja poreza na dohodak građanima s prihodom od 150 hiljada eura godišnje. Više ne govorimo o onima koji profit ostvaruju najamninom ili eksploatacijom tuđeg rada, već o visoko plaćenim stručnjacima - gornjem sloju srednje klase.
Pesimisti nerado vjeruju vladinim riječima da je povećanje privremena mjera. Kao što znate, ne postoji ništa trajnije od privremenog, a protivnici predsjednika predviđaju odliv kapitala iz zemlje i masovno povlačenje proizvodnje u inostranstvo, na primjer, u Englesku. Britanski premijer David Cameron navodi se kao primjer za Hollanda, koji obećava da će smanjiti porez na velika bogatstva na 40% sa sadašnjih 50%.
