Prisustvo određenog nivoa nezaposlenosti u društvu je normalno, jer su neki od njegovih članova u ovom trenutku u potrazi za novim mjestom. Međutim, treba imati na umu da postoje različite vrste nezaposlenosti koje mogu imati blagotvorni ili negativni utjecaj na društvo u cjelini.
Nezaposlenost i njene glavne vrste
Nezaposlenost u društvu je određeno stanje na tržištu rada, u kojem određeni broj ekonomski aktivnog stanovništva, odnosno ljudi koji su po svojim karakteristikama sposobni i voljni raditi, ne može naći plaćenu vrstu djelatnosti. U isto vrijeme, uprkos postojanju navedenih općih karakteristika, ti se ljudi međusobno razlikuju u prirodi nezaposlenosti.
Dakle, stručnjaci u području istraživanja tržišta rada obično razlikuju tri glavne vrste nezaposlenosti. Prva od njih je strukturna nezaposlenost, čije je prisustvo povezano sa restrukturiranjem ekonomije, što može dovesti do smanjenja potražnje za specijalistima u određenim industrijama. Druga vrsta nezaposlenosti je ciklična: posljedica je opće recesije u ekonomiji, koja je posljedica negativne faze ekonomskog ciklusa. U takvoj situaciji potražnja za specijalistima u svim sektorima je smanjena. Konačno, treća glavna vrsta nezaposlenosti je frikcijska nezaposlenost koja nastaje u situaciji kada neki od radnika na tržištu rada traže novi posao. Pored toga, neki stručnjaci ističu druge vrste nezaposlenosti, poput sezonske i institucionalne.
Frikcijska nezaposlenost
Frikcijska nezaposlenost jedna je od najpozitivnijih vrsta nezaposlenosti za društvo, jer je posljedica želje kvalificiranih zaposlenika da pronađu nove svrhe za sebe. Zapravo je ovo normalan tržišni fenomen i ne predstavlja prijetnju ni poslodavcima ni zaposlenicima.
Općenito, među komponentama frikcijske nezaposlenosti može se razlikovati nekoliko glavnih komponenata. Prva od njih je takozvana vertikalna komponenta, koju čine radnici koji traže posao s višim kvalifikacijskim zahtjevima, višim platama ili višim položajem. Dakle, u ovom slučaju govorimo o poboljšanju njihove pozicije na tržištu rada.
Druga komponenta frikcijske nezaposlenosti je horizontalna komponenta, unutar koje zaposlenik mijenja svoj prethodni posao na drugi, zadržavajući približno isti nivo plata, kompetencija i položaja. Razlozi za takvu odluku mogu biti različiti, na primjer, preseljenje u drugi grad, otpuštanje s prethodnog posla ili drugi.
Konačno, treća komponenta ove vrste nezaposlenosti su ljudi koji prvi put u životu traže posao, odnosno mladi stručnjaci ili radnici koji na tržište rada ulaze nakon duže pauze, na primjer, žene nakon porodiljskog odsustva. Ova kategorija radnika zamjenjuje one koji, naprotiv, napuštaju tržište rada zbog porođaja, penzionisanja ili drugih razloga.
