Nelegalno poslovanje je provođenje aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje dobiti bez registracije i odgovarajućih licenci. Odgovornost za ovo djelo može biti krivična i administrativna.
Instrukcije
Korak 1
Protiv nezakonitog poslovanja može se voditi postupak prema upravnom, krivičnom ili poreznom zakonu. Predviđena odgovornost može se razlikovati kako u pogledu postupka za uključivanje, tako i u pogledu moguće kazne.
Korak 2
Da bi se neka djelatnost mogla kvalificirati kao ilegalno poduzetništvo, ona mora ispunjavati dva uvjeta - mora biti sistemska i usmjerena na stvaranje profita. Dosljednost znači aktivnosti koje se ponavljaju više od dva puta godišnje. Ako osoba prodaje robu po istoj cijeni ili za manje novca nego što je potrošila na kupnju, onda to nije poduzetništvo.
Korak 3
Administrativna odgovornost predviđena je delom 1. člana 14.1 Administrativnog zakonika Ruske Federacije. Ovaj članak pretpostavlja najblažu kaznu, naime novčanu kaznu od 500 do 2000 rubalja. U ovom slučaju, činjenicu ilegalne poslovne aktivnosti može otkriti državna inspekcija, policija, porezno ili tužilaštvo. Obično jedan od zaposlenih u tim strukturama dođe građaninu sa čekom. Iniciranje kancelarijskog rada vrši se na osnovu sastavljenog protokola. Vrijedno je uzeti u obzir da je moguće privesti osobu pod upravnu odgovornost samo u roku od dva mjeseca od datuma sastavljanja protokola. Stoga, ako sud nema vremena da razmotri slučaj u određenom vremenskom roku, sudija može odlučiti da postupak prekine.
Korak 4
Najgora stvar koja može ugroziti poduzetnika koji posluje bez registracije je krivična odgovornost. To je predviđeno čl. 171 Kaznenog zakona Ruske Federacije. Ali za to policija ili tužiteljstvo moraju dokazati da je država (građani, organizacije) pretrpjela štetu veću od 250 hiljada rubalja. U praksi je problematično dokazati primanje tako impresivnog prihoda (obično se takvi iznosi otvaraju u istrazi slučajeva pranja novca), stoga se slučajevi rijetko otvaraju prema ovom članu. Ako je primljeni prihod dokazan u iznosu do 1 milion rubalja, tada se za to predviđa novčana kazna do 300 hiljada rubalja. ili plata osuđenika u trajanju do 2 godine, ili obavezni rad do 240 sati, ili hapšenje do 6 mjeseci. Sa iznosom preko 1 milion rubalja. moguća kazna raste na 500 hiljada rubalja. ili plate do 3 godine, ili zatvor do pet. Posljednjim izmjenama i dopunama uklonjeno je oduzimanje imovine sa liste kazni.
Korak 5
Poreski zakonik predviđa kaznu do 10% primljene dobiti, ali ne manje od 20 hiljada rubalja. Ako porezne vlasti dokažu da se aktivnost obavljala više od 90 dana, novčana kazna iznosit će 20% primljenog prihoda, ali ne manje od 40 tisuća rubalja. Ako rokovi za registraciju nisu ispunjeni, novčana kazna iznosi od 5 do 10 hiljada rubalja.
