Određivanje visine naknade za moralnu štetu najkontroverzniji je problem u pravosudnoj praksi. Činjenica je da u zakonodavstvu nema jasne reference na brojeve, a sudovi donose odluke po vlastitom nahođenju, uzimajući u obzir različite okolnosti i faktore.
Instrukcije
Korak 1
Utvrdite stepen krivice počinioca. U građanskom zakonu, krivica je uvjet, a ne mjera odgovornosti. Istovremeno, prilikom utvrđivanja visine moralne naknade, sud uzima u obzir stav okrivljenog prema radnjama koje je počinio i koje su mu nanijele štetu. Treba imati na umu da se prema članu 1100 Građanskog zakonika Ruske Federacije ovaj trenutak ne uzima u obzir ako je štetu uzrokovalo: zdravlje ili život izvor povećane opasnosti; kao rezultat ilegalnog sudjelovanja u pripisivanju zločina; širenje informacija koje diskredituju dostojanstvo, čast ili poslovnu reputaciju podnosioca zahtjeva.
Korak 2
Razmotrite stepen fizičke i mentalne patnje koji je povezan sa individualnim karakteristikama osobe pogođene štetom. Fizička patnja se dijeli na: bol, mučnina, gušenje, vrtoglavica i druge bolne senzacije. Moralna patnja se razumijeva kao: tuga, strah, poniženje, sram, tjeskoba i druge negativne emocije. Ovo uzima u obzir individualne karakteristike žrtve. Na primjer, ako ženu ugrize pas, tada će joj iznos odštete najvjerojatnije biti dodijeljen više od muškarca koji je otporniji na takve incidente.
Korak 3
Vodite se zahtjevima razumnosti i pravičnosti, koji su regulirani čl. 1101 Građanskog zakonika Ruske Federacije. To podrazumijeva da iznos naknade nematerijalne štete mora odgovarati dubini patnje, tj. što je veći, veća će biti isplata. Međutim, praksa pokazuje da se sličnim kršenjima ne dodjeljuje uvijek ista naknada.
Korak 4
Analizirajte gore navedene faktore i odredite iznos naknade nematerijalne štete koji odgovara vašoj situaciji. Međutim, imajte na umu da je malo vjerojatno da ćete dobiti potreban iznos, jer sud donosi odluku na osnovu svih faktora i dostupnih dokaza.