Nasljeđe, između ostalog, uključuje i novac koji ostavitelj nije primio, a na koji je imao pravo kao sredstvo za život. To uključuje plaće, penzije, stipendije, naknade za socijalno osiguranje, naknade štete po život ili zdravlje, alimentaciju itd.
Takve iznose mogu naslijediti članovi njegove porodice koji su živjeli s ostaviocem i, bez obzira na savjest, izdržavana lica s invaliditetom. Zakonom se utvrđuje skraćeni rok za podnošenje zahteva za stupanje u nasledna prava sa naznačenim iznosima - tri meseca od dana otvaranja nasledstva. Ako među nasljednicima ne postoje izdržavane osobe ostavioca i članovi porodice, s njim ne plaćaju zaostali iznosi, koji se ne plaćaju ostavitelju i nasljeđuju se na općoj osnovi.
Pripisani iznosi starosne penzije koji nisu primljeni u mjesecu u kojem je umirovljenik umro ne ulaze u nasljedstvo i isplaćuju se invalidnim članovima njegove porodice koji žive s njim, odnosno onima kojima je on bio hranitelj. Istovremeno, morate se prijaviti za isplatu neprimljene penzije u roku od šest mjeseci od datuma umirovljeničke smrti. Ako nekoliko članova porodice preminulog može primati penziju, iznos radne penzije podijeljen je između njih podjednako.
Za isplate penzijske ušteđevine, naslednici moraju da se prijave sa odgovarajućom prijavom teritorijalnom telu Penzijskog fonda Ruske Federacije na mestu smrti ostavioca u roku od šest meseci od dana smrti. Sud može obnoviti ovaj termin. Ako pokojnik nema nasljednika, tada se penzijska ušteđevina prenosi u rezervu Penzijskog fonda Ruske Federacije. Sličan postupak primjenjuje se ako je oporučitelj uplaćivao doprinose u nedržavni penzijski fond.
Pravo na naknadu štete nanesene životu ili zdravlju žrtve nije uključeno u nasljedstvo, pa nasljednici te iznose mogu dobiti samo putem suda. Sudskom presudom moguće je dobiti samo iznose koji su stvarno zaračunati žrtvi kao naknadu štete, ali koji joj nisu isplaćeni za života.
Istovremeno, isplate iznosa naknade štete nanesene zdravlju ostavioca ne isplaćuju se naslednicima.
