Bibliotekar nije samo ljubitelj prašine iz knjiga. Ovo je, prije svega, vrlo erudita, poznavalac višesmjerne literature, kao i stručnjak upućen u umjetnost i kulturu.
Potrebno
Diploma visokog stručnog obrazovanja za odgovarajuću specijalnost ili srodnu ili sličnu specijalnost
Instrukcije
Korak 1
Rad u biblioteci pružit će svakoj osobi enciklopedijski način razmišljanja, a također će pomoći u razvijanju komunikacijskih vještina u svakodnevnoj komunikaciji s posjetiteljima. Savremeni bibliotekar takođe mora biti dobro upućen u informacionu tehnologiju: posedovati računar i sve vrste kancelarijske opreme.
Korak 2
Rad u biblioteci ne uključuje samo posuđivanje knjiga. Bibliotekar je čuvar čitavog niza knjiga u jednoj sobi! Samo on može razumjeti složenu klasifikaciju knjiga, sa kompilacijom referentnih knjiga i kataloga. Štaviše, bibliotekar je u stanju da sačuva najrjeđe primjerke knjiga: papir se obično troši, a djelatnik biblioteke dobro zna uvjete čuvanja i najstarijih primjeraka knjiga.
Korak 3
Održavanje knjižnog fonda samo je jedno područje bibliotečke djelatnosti. Osnova njegove aktivnosti je rad s posjetiteljima: bibliotekar savjetuje čitatelje, pomaže im u odabiru i pretraživanju potrebne literature.
Korak 4
Pored toga, bibliotekar mora voditi indeks kartona s bibliotečkim kartama, naručiti novu literaturu, obraditi je, sastaviti kataloge i arhivirati časopise (obično književne).
Korak 5
Mnoge biblioteke organizuju masovne kulturne događaje. Govorimo o raznim kreativnim sastancima, izložbama, otvorenim predavanjima, književnim večerima, prezentacijama. Inicijatori mogu biti ne samo predstavnici kreativnih organizacija, već i sami bibliotekari.
Korak 6
Povremeno se u biblioteci održavaju masovna događanja, organizuju se izložbe, tematski sastanci i diskusije, književne večeri. Scenarije i plan za ove događaje piše osoblje biblioteke.
Korak 7
Avaj, zanimanje bibliotekara mladima nije privlačno. Smatra se da nije previše popularna i slabo plaćena. Treba imati na umu da je polje aktivnosti zastarjelo. To je zbog pojave Interneta i mrežnih tehnologija u životu društva, sposobnog da prikupi ogromnu kolekciju literature na jednom portalu. Mnoge biblioteke, prvenstveno univerzitetske, prelaze na mrežni format rada. Naravno, kao dodatak našem poznatom bibliotečkom sistemu. Možda Internet tehnologije nisu konkurent, već partner tradicionalne biblioteke, što će joj pružiti novi život i otvoriti niz jedinstvenih prilika za mlade profesionalce - od programera do kulturologa.
