Povelja je čitav niz pravila koja je usvojila bilo koja dobrovoljna zajednica ljudi i osmišljena da organizuju i regulišu aktivnosti ove zajednice na najbolji mogući način.
Svrha povelje je pojednostaviti odnos između čitavog društva i ove grupe ljudi, kao i ekonomske, pravne i pravne odnose unutar ove grupe. Povelja takođe definiše zadatke i ciljeve formiranja i postojanja organizovane zajednice, reguliše pravna pitanja.
Možda je najstarija povelja vojna povelja koja reguliše položaj vojnika u ruskoj vojsci i njihov međusobni odnos. Prvom poveljom, koja je postala osnova pravnog sistema Rusije, smatra se vojna povelja Petra I, koju je usvojio davne 1716. godine. U njemu su navedeni vojni ustavni zakoni, vojni krivični zakonik, a sadržani su i opisi procesa pripreme vojnika za vojne marševe, izvijestili su se podaci o kaznama i vojnim činovima.
Savremeni vojni propisi definiraju prava i obaveze vojnika, kao i njihovu odgovornost i odnos između zapovjednika i podređenih.
Danas povelju usvaja svaka novostvorena organizacija, udruženje ili preduzeće u bilo kojem polju aktivnosti. Opštinske obrazovne formacije, političke stranke, sportski klubovi, preduzeća i akcionarska društva imaju povelje.
Namijenjeni su usmjeravanju aktivnosti organizacija, njihovim odnosima s vladinim agencijama, poreznim inspekcijama, utvrđivanju ciljeva obrazovanja i postojanja, metodama postizanja potrebnih rezultata.
Povelje također usvajaju države i međunarodne organizacije, na primjer, Povelja ZND-a i Povelja UN-a.
Povelja se sastoji od članaka i odredbi koji su podijeljeni u paragrafe i klauzule, imaju digitalnu i slovnu oznaku. Povelju obično potpisuju svi članovi zajednice koji je prihvaćaju.
Povelja je dobrovoljni sporazum kojim se regulišu njene aktivnosti u skladu s prihvaćenim pravilima. Nepridržavanje propisa može rezultirati isključenjem iz zajednice, a ponekad i zakonskom, administrativnom ili krivičnom odgovornošću. Kršenje međunarodnih povelja prijeti da zakomplicira odnose između država.
