Riječ Sindikati u prijevodu s engleskog znači "sindikat radnika". Tako su prije tri vijeka zvani prvi sindikati. Pojavili su se u Engleskoj sredinom 18. vijeka. Na drugim jezicima, takva udruženja radnika imaju svoja imena.
Instrukcije
Korak 1
Prvi sindikati nastali su u Engleskoj tokom industrijske revolucije. Ujedinili su tkalce. Tada su predstavnici drugih profesija osnovali svoje sindikate. Engleska je u to vrijeme bila jedna od ekonomski najrazvijenijih zemalja u Evropi. Kapitalistička podjela rada počela se oblikovati na Britanskim ostrvima ranije nego u drugim regijama. Istovremeno, visina naknade za rad u određenoj industriji nije utvrđena. Plaće su u potpunosti ovisile o željama poslodavca i nisu bile regulirane nijednim zakonodavstvom. Prvi sindikati postavili su sebi zadatak da ostvare odgovarajuće nadnice za rad. Sindikati, kasnije nazvani "starim sindikatima", ujedinili su radnike iste profesije. Srednjovjekovne cehovske tradicije još uvijek nisu bile potpuno eliminirane, pa je princip osnivanja radničkih sindikata bio cehovski.
Korak 2
U 19. stoljeću radnici različitih profesija neprestano su se borili za svoja prava. Shodno tome, razvijali su se i sindikati. Krajem 1980-ih u Engleskoj su se pojavili novi sindikati. Princip formacije se promijenio - postao je proizvodni. Sindikatu bi se mogli pridružiti ljudi različitih profesija koji rade u istoj industriji. Razlika od "starih" sindikata bila je u tome što su novi primali radnike bilo koje kvalifikacije, uključujući i nekvalificirane. Obje vrste saveza postojale su istovremeno do početka prošlog stoljeća, kada su razlike među njima potpuno izbrisane.
Korak 3
Sindikati su stvoreni u drugim zemljama po uzoru na Engleze. Sredinom 19. vijeka u Njemačkoj postojalo je nekoliko udruženja profesionalnih radnika. U Sjedinjenim Američkim Državama, u isto vrijeme, pojavio se sindikat "Vitezovi rada", izgrađen na principu sindikata. Početkom prošlog stoljeća ovu je organizaciju zamijenila druga - Američka federacija rada koja postoji do danas. Broj radnika koji čine sindikate varirao je tijekom godina. U prosjeku je na kraju 19. vijeka nešto više od polovine svih zaposlenih u proizvodnom sektoru bilo članovima takvih sindikata.
Korak 4
Isprva su sindikati bili sindikati sa čisto ekonomskim zahtjevima. Političke parole pojavile su se na samom kraju 19. vijeka, a postale su uobičajene nedugo prije Prvog svjetskog rata. Najjači politički utjecaj na radničke organizacije vršili su marksisti i anarhisti.
Korak 5
Kroz 19. stoljeće sindikati su se nastojali ujediniti. Za borbu radnika za svoja prava bio je potreban koordinacijski centar koji se pojavio 1868. godine. Bio je to Kongres sindikata. Početkom 20. vijeka počinju se pojavljivati međunarodna sindikalna udruženja. Jedan od prvih bio je sindikat Industrijskih radnika svijeta osnovan u Čikagu 1905. godine. 1925. godine osnovano je Međunarodno udruženje radnika. Anarho-sindikalisti su imali snažan utjecaj na nju. Profinterna je postojala gotovo dvadeset godina. Njegovo središte je bila Moskva. Na ovu organizaciju uticala je Kominterna. Sindikati još uvijek postoje, a njihov glavni zadatak je boriti se za pristojne radne uvjete.