Pozvano da štiti slobode i prava građana, tužilaštvo obavlja ne samo kontrolne i nadzorne funkcije. Potpuna primjena odredbi Ustava pretpostavlja utvrđivanje praznina u zakonu i inherentnih kontradikcija od strane organa tužilaštva. Tužilačka nadzorna tijela takođe imaju priliku da daju inicijative u raznim predstavničkim telima.
Prava tužilaštva u oblasti donošenja zakona
Jedno od najkontroverznijih u pravnoj nauci je pitanje metoda i oblika učešća tužilaštva u zakonodavnom i zakonodavnom procesu. Zakon "O tužilaštvu Ruske Federacije" daje glavnom tužiocu i njegovim zamjenicima pravo da prisustvuju sastancima oba doma Savezne skupštine, odbora i komisija koje su oni osnovali, zakonodavnih i izvršnih tijela svih sastavnica ruske države Federacija, organi lokalne samouprave.
Međutim, zakon ne kaže da tužioci imaju pravo da učestvuju u radu poslanika. U teorijskom smislu, učešće tužilaštva u procesu formiranja zakonodavstva može se izvršiti u obliku učešća u preliminarnom ispitivanju zakonodavnih projekata u fazama njihovog razmatranja u parlamentu. Tužilaštvo takođe može odgovoriti na zakone koji su postali pravno obavezujući.
Tužilaštvo i zakonodavna inicijativa
Jedna od ključnih faza zakonodavnog procesa u državi je zakonodavna inicijativa. Sposobnost ostvarivanja takvog prava određuje stepen uticaja subjekta prava na opšti tok zakonodavne politike.
U Rusiji su šef države, članovi Vijeća Federacije, zamjenici Državne dume, vlade i predstavnička tijela vlasti sastavnica Ruske Federacije obdareni pravom zakonodavne inicijative. Sudovi Ruske Federacije imaju isto pravo, ali samo po pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti.
Organi tužilaštva, u mjeri u kojoj su nadležni, svjesni su stanja pravne regulative i provedbe zakona. Tužilaštvo učestvuje u donošenju zakona u oblicima predviđenim zakonom. Međutim, organi tužilačkog nadzora ne mogu prekoračiti ove granice.
Ako se ukaže potreba, tužilac ima pravo predstavničkom tijelu i tijelu koje je obdareno pravom zakonodavne inicijative podnijeti prijedloge za usvajanje zakona, njihovu izmjenu, ukidanje, dopunu. Koja je razlika između takvog prava i prava na zakonodavnu inicijativu? Prije svega, kakve će biti posljedice žalbe tužioca na predstavničko tijelo.
Kad državni odvjetnik podnosi svoje prijedloge zakona, to ni na koji način ne povlači posljedice predviđene za prijave onih osoba i tijela kojima je dodijeljeno pravo na zakonodavnu inicijativu. Razmatraju se istim redoslijedom kao i svi ostali zahtjevi, uzimajući u obzir važnost prijedloga i njihovu valjanost. Subjekt koji ima pravo da pokreće zakonodavstvo podnosi predstavku u svoje ime žalbu tužilaštva.
