Mnogo vijekova krađa državne imovine smatra se jednim od najčešćih ilegalnih djela počinjenih u društvu.
Subjektivnu stranu krađe države uvijek karakteriziraju sebični ciljevi i izravna namjera. Osoba koja je počinila ovo krivično djelo može biti i zdrava osoba koja je navršila 14 godina i službeni predstavnici pravnih lica.
Predmet ove krađe je državno vlasništvo. Objektivnost državne krađe sastoji se u tajnoj krađi bilo koje državne imovine.
Da li su vladine krađe počinjene tajno ili otvoreno?
Krađa državne imovine smatra se tajnom ako:
- krađa je počinjena u odsustvu vlasnika;
- krađa je počinjena u vrijeme prisustva vlasnika (u ovom slučaju službenog predstavnika države), ali je izvršena na njemu neprimjetan način.
Prema statistikama, vladine krađe najčešće se vrše na neprimjetan način.
U sudskoj praksi rješavanje pitanja određivanja trenutka završetka državne krađe često pokreće veliki broj nejasnih tačaka. Ovisi o nizu vrlo različitih okolnosti, kao što su: mjesto i specifična situacija u kojoj je počinjena krađa države, priroda i vrijednost ukradene državne imovine i motivi počinitelja u vezi sa daljom sudbinom nezakonito oduzete državne imovine. Često postoje situacije kada krađa države počinje samo tajno.
Prilikom odlučivanja o pitanju je li krađa bila tajna ili neotkrivena, treba poći od dva glavna kriterija: subjektivnog i objektivnog.
Objektivni i subjektivni kriterij krađe države
Objektivni kriterij pokazuje da li su zvanični predstavnici države svjesni ove krađe. Subjektivni kriterij karakteriše mentalni stav počinitelja date krađe prema odabranom načinu izvršenja krađe, razumijevanje da li djeluje otvoreno ili tajno.
Kada je završena krađa vlade?
Krađa vlade smatra se potpunom kada se može smatrati potpunom. U ovom slučaju postaje sasvim očito da je počinitelj oduzeo državnu imovinu i nezakonito dobio priliku da njome raspolaže po svom nahođenju.
Ko pati od krađe vlade?
Posljedice krađe države postaju apsolutno očite kako za službene predstavnike države, tako i za sve građane koji u njoj žive. To nije iznenađujuće, jer u većini slučajeva upravo državne krađe štete ne samo državnom budžetu, već i dobrobiti svakog građanina zemlje u vezi s kojom je takva krađa počinjena.
